Kako napadi na najveće gasno polje svijeta mogu uzdrmati ekonomiju planete
Prema analizi CNN, rat s Iranom već je pogurao cijene nafte na najviše nivoe u posljednjih nekoliko godina, ali novi talas napada na energetska postrojenja širom Bliskog istoka sada stavlja fokus na još jedan ključni energent, ukapljeni prirodni gas, poznat kao LNG.
U srijedu je QatarEnergy, najveći svjetski proizvođač LNG-a, saopštio da je njegovo čvorište Ras Laffan pretrpjelo ogromna oštećenja nakon što je pogođeno iranskim projektilima dva puta u razmaku od 12 sati. Kompanija je već ranije, 2. marta, obustavila proizvodnju nakon prethodnog napada, čime je globalna ponuda LNG-a smanjena za gotovo petinu.
Čak i prije ovih posljednjih udara, zemlje u Aziji i Evropi, koje zavise od uvoza prirodnog gasa, pokušavale su da pronađu rješenja dok su cijene LNG-a naglo rasle, povećavajući troškove proizvodnje električne energije, grijanja domaćinstava i proizvodnje đubriva. Referentne cijene gasa u Aziji i Evropi porasle su između 60 i 70 posto od početka sukoba 28. februara, dok su evropski terminski ugovori za gas već udvostručeni.
Analitičari banke JP Morgan upozoravaju da je šok izazvan gubitkom katarskog LNG-a nagao i da su alternativni izvori izuzetno ograničeni, naglašavajući da zamjena tako velikih količina jednostavno nije realna.
Nedugo nakon obustave proizvodnje, Indija je počela ograničavati isporuke gasa industriji, dok je Evropska unija razmatrala uvođenje ograničenja cijena kako bi ublažila rast troškova električne energije.
Najnoviji napadi na Ras Laffan, prema podacima kompanije Wood Mackenzie, iz temelja mijenjaju perspektivu globalnog tržišta prirodnog gasa. Procjenjuje se da bi poremećaji u snabdijevanju mogli trajati duže od dva mjeseca, što bi značilo dugotrajan pritisak na visoke cijene.
Borba za energente
Rast cijena LNG-a i dodatno smanjenje ponude mogli bi imati ozbiljne posljedice za ekonomije Azije i Evrope, dok su Sjedinjene Američke Države, kao najveći izvoznik LNG-a, uglavnom zaštićene.
Prema podacima International Energy Agency, gotovo 90 posto LNG-a iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata završava u Aziji, pri čemu su Bangladeš, Indija i Pakistan najzavisniji od ovih isporuka.
Indija je već počela racionalizirati gas za industriju, dok u Pakistanu vlasti zatvaraju škole, uvode kraću radnu sedmicu i preporučuju rad od kuće kako bi smanjile potrošnju energije. U Bangladešu, gdje gas čini polovinu proizvodnje električne energije, već dolazi do široke racionalizacije, a tekstilna industrija trpi ozbiljne gubitke.
Istovremeno, povećana potražnja iz Azije dodatno podiže cijene u Evropi i pojačava konkurenciju za LNG iz drugih regija, uključujući Sjedinjene Američke Države. Tankeri koji su prvobitno bili namijenjeni Evropi sada se preusmjeravaju ka Aziji, što dodatno komplikuje situaciju.
Bez brzog rješenja
Evropa se suočava s krizom u nezgodnom trenutku, nakon hladne zime koja je iscrpila zalihe gasa. Za razliku od nafte, ne postoje strateške rezerve koje bi se mogle brzo aktivirati kako bi se ublažio šok na tržištu.
Stručnjaci upozoravaju da ne postoji brzo rješenje za ovu krizu. Postojeća LNG postrojenja rade gotovo punim kapacitetom, a nova proizvodnja koja se očekuje ove godine vjerovatno neće stići na vrijeme niti će moći nadoknaditi gubitke iz Katara.
Čak i kada sukobi prestanu, biće potrebne sedmice da se proizvodnja vrati na puni kapacitet, jer to nije proces koji se može pokrenuti jednostavnim pritiskom na dugme.
Političke i globalne posljedice
Kriza je ponovo otvorila pitanje mogućeg povratka Evrope ruskom gasu, ali politički lideri za sada odbacuju tu opciju. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi to bio strateški pogrešan potez.
Zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno pogoršava situaciju, jer bi i kratkotrajni prekid mogao dugoročno podići cijene gasa, dok bi duži poremećaji izazvali dramatičan skok cijena na evropskom tržištu.
Iako nuklearna i obnovljiva energija trenutno ublažavaju udar, visoke cijene i dalje prijete industriji, posebno proizvođačima koji zavise od velikih količina energije.
Na kraju, ministar energetike Katara upozorio je da bi produženi sukob mogao imati ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju. Ako rat potraje još nekoliko sedmica, rast svjetske ekonomije biće ugrožen, cijene energije će rasti, doći će do nestašica određenih proizvoda, a lančana reakcija mogla bi paralizirati industrijsku proizvodnju širom svijeta.
